Organizirana planinarska aktivnost u Jastrebarskom traje već više od 125 godina, točnije od 1878. g. kada je Hrvatsko planinarsko društvo (HPD) kao jedinstvena planinarska organizacija u Hrvatskoj, imenovala u 11 gradova u Hrvatskoj, a među njima i Jastrebarsko, za svog povjerenika. 1914. g. osnovana je u Jastrebarskom podružnica HPD-a jer su se tada, radi sve većeg broja članova planinarskih organizacija diljem Hrvatske, osnivale podružnice jednog centralnog društva.
Razdoblje između dva svjetska rata obilježeno je uspješnim radom naše podružnice, koja već 1923. broji 64 člana. Organiziraju se izleti po planinama Hrvatske i Slovenije, a najznačajniji je (1933.) šestodnevni pohod 17 jaskanskih planinara na Velebit, koji je u to vrijeme bio jako udaljen od svih komunikacija. Aktivno se radi i na označavanju planinarskih staza, ne samo u Samoborskom gorju i Žumberku, već i na Velebitu. Interesantno je napomenuti da je društvo u Jaski 1936. imalo glazbenu, ski, foto sekciju i sekciju za poljepšanje mjesta.
Nakon prekida svih aktivnosti tokom drugog svjetskog rata, 1949. osnovano je "Planinarsko društvo Jastrebarsko" u sastavu Planinarskog saveza Hrvatske, koje uspješno radi i danas. Velika aktivnost i brojno članstvo (nekoliko stotina) rezultiralo je izgradnjom planinarskog doma na Japetiću, koja je trajala od 1951. do 1955. godine. Članovi društva dali su velik broj dobrovoljnih radnih sati za izgradnju i uređenje doma, kao i kasnije za održavanje objekta.
1957. naše društvo zajedno s PD "Rade Končar" postavlja novu piramidu na Plešivici (779 m). Naš udio kod toga je bio prenijeti dijelove stare dotrajale piramide do ceste, te transportirati u Zagreb, a isti postupak ponoviti s novom konstrukcijom.
1960. kao nagradu za dobar i požrtvovan rad društva, Japetić dobiva staru sljemensku piramidu. Društvo osigurava sredstva za demontažu, prijevoz i ponovnu montažu piramide, te izgradnju temelja.
Uz navedeno, planinari su ipak bili najaktivniji u posjećivanju planina u nepreglednom broju društvenih i individualnih izleta na cijelom području bivše Jugoslavije, od Triglava do Prokletija u Makedoniji, ali ipak najviše u Hrvatskoj.
1979. obilježili smo "Jaskanski planinarski put" (JPP) kroz Samoborsko gorje, kojim su prošle stotine planinara i dobile spomen značke tog puta.
Već osamdesetih godina prošlog stoljeća kvaliteta i težina planinarskih uspona raste, pa su uz mnoge vrhove Julijskih i Kamniških Alpi osvojeni i vrhunci u Italiji, Austriji, Švicarskoj i Francuskoj, a najznačajniji je bio uspon na Mont Blanc.
Nakon kraćeg prekida aktivnosti u prvim godinama Domovinskog rata, nastavlja se planinarska aktivnost učestalim pohodima na Velebit i druge naše planine, kao i planine u Sloveniji. Ipak, najveći uspjeh je uspon 1996. jaskanske ekspedicije od 15 članova na Kilimandžaro (5895 m) najviši vrh Afrike. U narednim godinama slijedili su mnogi teški usponi na vrhove iznad 3, pa i 4 tisuće metara u planinama Austrije, Italije, Švicarske, Francuske, Španjolske, Grčke, pa čak i Afrike i Azije.
U današnjem radu društva naglasak je na tri glavna segmenta aktivnosti i to: održavanje planinarskog doma na Japetiću, održavanje planinarskih škola za mlade nove kadrove, te organiziranje društvenih izleta, koji uvijek okupljaju velik broj članova.
ing. Mirko Kos
Više o povijesti društva pročitajte u knjizi Jaskanska planinarska priča.
